03.05.2016 | 19:40 | IKA V - 179801/5 

Znanstveni kolokvij o Ninskoj biskupiji i svetkovini Gospe od Zečeva
 

Nin, (IKA) - Znanstveni kolokvij o Ninskoj biskupiji i svetkovini Gospe od Zečeva održan je u utorak 3. svibnja u dvorani Barokne kuće u Ninu. Izlagali su prof. dr. Damir Magaš o temi 'Prostor Ninske biskupije', dr. Martina Dubolnić Glavan 'Kulturni krajolik Zečeva u svijetlu materijalnih ostataka', mr. don Zdenko Dundović 'Ninski kaptol i nadarbina Gospe od Zečeva' i dr. Marija Dejanović 'Svetkovina Gospe od Zečeva'. Ninska biskupija je osnovana za kneza Borne u 9. st. pod akvilejskim patrijarhom. Imala je ovlast nad cijelim prostorom liburnsko-dalmatinsko-hrvatske kneževine. Oko biskupije je u povijesti bilo političkih borbi zbog utjecaja na hrvatski narod i očuvanje jezika. U 17. st. imala je 75 župa. Posljednji ninski biskup je Josip Scotti. Papa Lav XII. 1828. g. ukida Ninsku biskupiju. Dr. Glavan je opisala povijest srednjovjekovne crkve Gospe od Zečeva, središnjeg lokaliteta na otoku Zečevu koji se nalazi na plovnom putu iz Ninskog zaljeva prema Ljubačkom i Velebitskom kanalu. Crkva se spominje u brojnim arhivskim spisima, najranije od 14. do početka 20. st. Najraniji ostaci ljudskog korištenja tog prostora su u prapovijesti. Uz crkvu je bio podignut samostan redovnika pustinjaka kojim je upravljao prior. Spominje se najranije u arhivskim spisima od 14. st. do ukinuća u drugoj polovici 18. st. Neki autori smatraju da su to bili pavlini. Crkveni kompleks preuređen je zadnji put 1985. g. Na 41 poziciji na otoku pronađeno je stotine pokretnih i nepokretnih materijalnih ostataka, raznih keramičkih predmeta od antike do novog vijeka: brojni nalazi antičkih tegula i imbreksa, kuhinjskog posuđa, amfora, uljanice, uteg za tkalački stan. To znači ljudsku djelatnost na tom prostoru. Temeljem raznnih nalaza tu su djelovali objekti stambeno-gospodarske funkcije, rekla je dr. Glavan. Istaknula je doprinos arheologa i povjesničara don Luke Jelića koji je 19./20. st. prikupio vrijedne podatke o tom području. Donosi podatak o oltarnoj menzi koja je pokrivena pločom koja nosi nadgrobni natpis. Taj vrijedni spomenik iz 1. st. po Kristu karakterističan je za urbani grob, pripada rimskoj građanki, a originalno se nalazio na nekropoli municipija Aenona. Na otoku su i nalazi suhozidne arhitekture i objekata vezanih za stočarstvo i pastirska skloništa. Kulturni krajolik Zečeva čine i nalazi promatračnice za nadgledanje okolice, plovidbenog puta iz Ninskog zaljeva prema Podgorskom kanalu, kružna struktura gdje je pronađena kovanica Franza Josefa s kraja 19. st. i bunar s izvorom vode. Prilikom plovidbe brodovi su tu mogli stati i obnoviti zalihe vode. „Od antike sežu najraniji počeci stalnog naseljavanja Zečeva. U to je doba kao sastavni dio antičkog grada Aenona doživio prvu pravu urbanizaciju. Brojni tragovi materijalne kulture pokazuju koliki je bio intenzitet naseljavanja, s ostacima raznih objekata stambenog i/ili gospodarskog karaktera, trasa, prometnica, luka i lučica, svetišta, hramova i nekropola. Ukazuju na pojačanu romanizaciju autohtonog liburnskog prostora, čime su Rimljani tijekom osam stoljeća vladavine na tim prostorima ostavili neizbrisivi trag", rekla je dr. Glavan.
Mr. Dundović je opisao djelovanje Ninskog kaptola sv. Asela i nadarbine Gospe od Zečeva. Ninski kaptol je imao 72 kanonika, veliki utjecaj na život Ninske biskupije, grada i općine Nina i svega što se tu događalo. Dozvolom kralja Andrije II. kao 'vjerodostojnog mjesta', kanonici Ninskog kaptola su mogli ovjeravati javne isprave važne za cijelo kraljevstvo. Imali su ulogu sadašnjeg javnog bilježnika. Od svih važnih crkava u Ninu, na svim arhivskim kartama Ninske biskupije uvijek je istaknuta crkva Gospe od Zečeva. Dobra koja su pripadala crkvenom prostoru Gospe od Zečeva su se pridavala kapitalnoj masi svih sredstava koje je dobivao Ninski kaptol. Mr. Dundović je predstavio arhivski popis imena svih kanonika 1597. g. u Ninu. Istaknuo je da je Gospa od Zečeva važna za Ninski kaptol jer je od 1596. g. do ukinuća biskupije 1828. g. Ninski kaptol najvećim dijelom živio od dobara Gospe od Zečeva. Naveo je primjere kako pojedinci u 16. st. crkvi Gospe od Zečeva ostavljaju darove u blagu i novcu. U Ninu je bilo nekoliko kuća koje su bile vlasništvo crkve Gospe od Zečeva a davale su se u najam. „U dokumentu iz 1674. g. piše kao neki Matija na račun ozdravljenja svoje majke daje Gospi od Zečeva jedan cekin i četiri lire. Ostavlja to kao dar, dio nadarbine koji pripada Ninskom kaptolu", rekao je mr. Dundović. Mletački senat je 1587. g. odredio da nadarbina Gospe od Zečeva ulazi u veliku nadarbinu Ninskog kaptola. Kanonci su stalno imali mise s nakanom koje su ljudi davali Gospi od Zečeva za zdravlje, obitelj, blago. „Postoji preko stotinjak knjižica gdje su kanonici Ninskog kaptola uredno zapisivali sav prihod, misne nakane, darove i sve što je ulazilo u kapitalnu masu, kao i knjižice distribucije tih dobara", rekao je mr. Dundović. Dokumenti donose i katastarske oznake zemlje koja je pripadala crkvi Gospe od Zečeva. Protezala se od Privlake, na lokalitetu Brižine crkva Gospe od Zečeva je posjedovala 90 % zemlje davane u najam seljacima. Do kraja 13. st. Ninski kaptol je služio kao javni notarijat u Ninu, a javnu kancelariju početkom 14. st. preuzima ninska komuna, općina te kaptol gubi utjecaj. U arhivu Zadarske nadbiskupije se čuvaju zapisnici kaptolskih sjednica od sredine 16. st. do 1828. g. i u svakome se spominje nadarbina Gospe od Zečeva. Dokumenti pokazuju da su kanonici i ulagali sredstva koja su dobili od nadarbine, npr. da se kupi zlatni kalež i patena za crkvu kako bi se dostojanstveno slavile mise. „Sve se uredno vodilo, prihod, zemlje davane kolonima u najam, obveze koje su imali, količina ovaca, teladi, zemlje, novca, kolika je vrijednost nadarbine", rekao je mr. Dundović. Početkom 18. st. u dogovoru s ninskim biskupom, ninski knez je ovlastio osobu od povjerenja da upravlja dobrima oltara Gospe od Zečeva. 
Opisujući običaje proslave svetkovine kroz stoljeća, mr. Marija Dejanović je rekla kako je „ninsko svetište bilo zanemareno na regionalnoj i nacionalnoj razini. Nin kao prva prijestelonica Hrvata bio je društveno zanemarivan u bivšoj Jugoslaviji te je sudbina Nina zadesila i svetište". 
U glazbenom dijelu sudjelovali su Tamburaški orkestar KUD-a Branimir i ninska klapa Condura. Dr. Ante Gverić je vodio kolokvij koje je priredilo Društvo za povjesnicu 'Zmajević' Zadarske nadbiskupije.