31.03.2016 | 19:36 | IKA V - 178942/3
Vjerski odgoj u srednjoškolskom kontekstu
Zadar, (IKA) - "Vjerski odgoj u srednjoškolskom kontekstu" tema je izlaganja dr. sc. Mihaela Provića s KBF-a u Splitu, u četvrtak 31. ožujka, na 40. međunarodnom simpoziju profesora filozofije i teologije u Zadru. Primarni zadatak vjerskog odgoja je integralni odgoj učenika, a konfesionalni odgoj u školi pomaže učenicima u formaciji osobnosti i vjerskog identiteta. „Crkva preko vjerskog odgoja želi pomoći adolescentima da upoznaju sebe kroz povijest i da vjerski život postane dio njihovog identiteta. Psihologija i sociologija najčešće govore o četiri tipa identiteta: osobnom, seksualnom, rodnom i socijalnom. Konfesionalni odgoj utječe na formaciju vjerskog identiteta i pomaže srednjoškolcu u formaciji prethodna četiri," istaknuo je dr. sc. Prović. Prema načelu vjernosti Bogu i čovjeku, predavač je protumačio tri kriterija u izboru odgojno-obrazovnih sadržaja vjeronaučne nastave u prenošenju ispravnog katoličkog nauka: teološki, ekleziološko-kristološki i antropološki kriterij.
Konfesionalni odgoj dio je integralnog odgoja Katoličke Crkve koji se ostvaruje u župnoj zajednici i školi, vjerskim udrugama i samoobrazovanju. „Crkva je sve više svjesna drugih nekatoličkih svjetonazora na formaciju srednjoškolaca. Prisutnost vjerskog odgoja u državnom odgojno-obrazovnom sustavu pomaže Crkvi da upozna vjernike s katoličkim naukom ali i s drugim svjetonazorima u suvremenom svijetu. Upoznajući se s katoličkim i drugim religijama, učenici se uče o međuljudskim odnosima, odnosu ljudi i svijeta, kulturnom razvoju čovjeka i društva, postizanju pravednih i miroljubivih međuljudskih odnosa i socijalno-gospodarske sigurnosti. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, zdravlja, suživota u školi, obitelji i društvu. Proučavaju pitanja različitosti, jednakopravnosti pojedinaca, spolova, rasa, kultura, vjera, siromašnih i bogatih te usvajaju znanja, sposobnosti i vrijednosti što im pomaže da izrade odgovoran odnos prema sebi, drugima i svijetu," rekao je dr. sc. Prović. Učenici razmatraju i pitanja o društvenim strukturama, gospodarskim i političkim porecima, europskim integracijama i globalizacijskim procesima te se odgajaju za čuvanje prirode i svekolike baštine. „Konfesionalni odgoj je način odgoja kojim Katolička Crkva u odgojno-obrazovnom sustavu prenosi svoje vrijednosti i norme ponašanja. Prenošenjem sadržaja katoličke vjere kroz biblijski, doktrinarni, moralni i sakramentalni odgoj, prenošenjem katoličke opće i kulturne baštine, formacijom katoličkog identiteta i apostolatom vjernika, srednjoškolci trebaju postat zreli i odgovorni članovi Crkve i građani u Hrvatskoj, Europskoj uniji i cijelom svijetu," istaknuo je dr. sc. Prović.
Predavač je rekao i da bipolarnost odgojno-obrazovnih sadržaja i ciljeva dovodi do komplementarnosti, ali i do neslaganja između Crkve i države u nekim dodirnim temama. „Da bi se izbjegli nesporazumi između Crkve i države, škola bi trebala imati trostruki zadatak: informirati čovjeka o nekoj problematici, formirati ga prema njegovom svjetonazoru i promicati odgoj za mir. Ta trostruka zadaća škole reflektira se u konfesionalnom odgoju na način da ukaže na postojanje nekih problema i stvarnosti koje ne može trajno ignorirati, odgovori na pitanja učenika o smislu života i odgaja učenike kako bi bili sposobni živjeti dijalog, toleranciju i miran suživot u svijetu različitih kultura i religija," rekao je dr. sc. Prović. U formiranju srednjoškolaca za suživot u multinacionalnom i multikulturalnom društvu, sadržaj vjerskog odgoja u školi treba biti povezan s čovjekovim svakidašnjim životom, nudeći odgovore razumljivim jezikom. „Poruka Krista i Crkve treba se prenositi u njegovoj punini, ne mijenjajući je i ne preskačući nijedan njen dio. Srednjoškolski vjerski odgoj treba biti prosvijetljen Biblijom, tradicijom Crkve, crkvenom i civilnom poviješću, sadržajima Drugog vatikanskog koncila i drugim tekstovima s kojima se može usporediti život Crkve, drugih religija i različitih suvremenih svjetonazora," rekao je dr. Prović.
Da bi se ostvarila cjelovita integralna formacija,konfesionalni odgojni sadržaji trebaju uključivati sljedeće ciljeve: biblijski i doktrinarni odgoj, moralni i sakramentalni odgoj, učenje o općoj kulturi i crkvenoj kulturnoj baštini te formaciju osobnosti i vjerskog identiteta adolescenata. „Cilj vjerskog odgoja je pokazati življenje nauka djelima, poput Krista koji djelima svjedoči što propovijeda. Povezanost nauka i djela posebno se vidi u sakramentalnom životu Crkve," rekao je dr. sc. Prović, istaknuvši da Katolička Crkva kroz školsku nastavu vodi učenike prema zrelosti ljudskog i vjerničkog života. „Crkva je uvijek odgajala učenike da postanu osjetljivi za vrijednosni sustav. Preko vjerskog odgoja, prenoseći opće znanje i kulturu, Crkva ulazi u dijalog sa svijetom i njegovim sudom o vrijednostima u političkom, moralno-etičkom i religioznom pogledu. U tim područjima Crkva i država dolaze do dodirnih problema kako uskladiti različite poglede na svijet kroz različite svjetonazore," rekao je dr. sc. Prović, istaknuvši da „dok su mnogi školski predmeti potpuno očišćeni od moralnih i religioznih vrijednosti, konfesionalni odgoj može ponuditi sadržaj o važnosti odgoja za vrijednosti ne bježeći od govora o pluralizmu vrijednosti." „Vjerski odgoj koji ne može pobjeći od suda javnosti treba transparentno kritično i samokritično govoriti o sustavima i vrijednostima. Poznavanje opće kulture, drugih religija i svjetonazora te crkvene i kulturne baštine informira srednjoškolce o pluralizmu vrijednosti i normi ponašanja što ih može zbuniti i odvesti na krive izbore životnih vrijednosti i ponašanja. No ta opasnost ne bi trebala obeshrabriti Crkvu na njenom putu vjerskog odgoja, nego je potaknuti na još veći žar za odgajanjem učenika," istaknuo je dr. Prović.
U proteklih dvadeset i pet godina vjeronauka u srednjoj školi u Hrvatskoj koji je uveden temeljem ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, bila su tri izdanja plana i programa: 1991., 2002. i 2009. g. Srednjoškolski sustav u Republici Hrvatskoj sastoji se od preko 360 srednjih škola, četrnaest privatnih strukovnih škola, desetak gimnazija, deset je katoličkih gimnazija, a dvije srednje škole su drugih vjeroispovijesti. „Zbog raznolikosti srednjoškolskog sustava u Republici Hrvatskoj, dorađivanje, prilagodba i obnova plana i programa trajni je zadatak Crkve u traženju odgovora na uvijek nova društvena pitanja srednjoškolaca. Katolički vjeronauk omogućuje da učenici na osobnoj razini upoznaju vjeru, steknu znanje o njenim temeljima, odnosu prema drugim religijama te razumiju njen povijesni hod i utjecaj na društvo, doprinoseći ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja," poručio je dr. sc. Prović
.